Iako primarna briga i fokus trenutnih promišljanja moraju biti usmjereni na sanaciju otpada zbog zdravstvenih i ekoloških razloga, neupitno je da će na red ubrzo doći i onaj ekonomski aspekt. Iz perspektive naše struke — web dizajna, digitalnog marketinga , brand i SEO analiza — ovim podacima ne pristupamo kroz klasičnu ekonomsku analizu, već promatramo kako se percipira brend ili određeni pojam u digitalnom prostoru, kakav je njegov vizualni i pretraživački otisak te kako se ponašaju korisnici na mreži.
Ovaj skok u pretragama sasvim je očekivan jer je riječ o glavnoj temi u hrvatskim medijima, čiji će daljnji trend ovisiti o razvoju događaja.
Na temelju podataka iz Google Trends izvješća za pojam pretrage “Gospić” očigledna je eksplozija pretraga uz relevantnu temu.
Pregledom najpopularnijih upita za period od 01.07.2026- 19.08.2026. (usporedba s prethodnim razdobljem u trajanju od 50 dana) – gdje je uz pojam pretrage “Gospić” najveću postotnu promjenu imao pojam “Gospić otpad” i “otpad” uz oznaku “nagli porast” koji znači da je porast tog pojma veći od 5000% . (napomena – Oznaka “Nagli porast” (Breakout): Znači da je pojam u odabranom razdoblju ostvario skok veći od +5000 % u usporedbi s prethodnih 50 dana (odnosno, ranije je imao zanemariv ili nikakav broj pretraga)
Odabrani period: 1. srpnja – 19. kolovoza (50 dana)
Usporedni (prethodni) period: 12. svibnja – 30. lipnja (prethodnih 50 dana)
Analiza podataka za šire područje Like u istom razdoblju otkriva da se ekološka tematika proširila izvan gradskih granica Gospića. Uz pojam “Lika” sve se češće pretražuju termini poput otpad, smeće i ekocid, što ukazuje na širi regionalni problem. Istodobno, iako postoji stabilan interes za kućama za odmor, broj tih pretraga zaostaje za temama vezanima uz zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom.
Kada se ime destinacije u digitalnom prostoru tijekom turističke sezone počne sustavno vezati uz termine poput otpada, ekocida i smeća, dolazi do izravnog urušavanja kapitala brenda (brand equity). U suvremenom turizmu i marketingu, percepcija nije samo dojam – ona je primarni ekonomski pokretač ( Odluka o trošenju novca u potpunosti ovisi o tome što kupac vjeruje da dobiva. Ako je percepcija loša, izostaju rezervacije, padaju cijene i urušava se lokalna ekonomija )
Zbog trenutne učestalosti pretraživanja, Google uz pojam ‘Gospić’ korisnicima automatski sugerira pojam ‘Gospić otpad’ i “Gospić smeće”. Ova opcija u tražilici izravno privlači pozornost stranih turista koji možda nisu upoznati sa situacijom, te ih potiče na istraživanje negativnog sadržaja i potencijalno dovodi do odustajanja od rezervacije smještaja.
Utjecaj na brending regije, uz naglasak na specifične lokalne proizvode poput Ličkog krumpira:
1. Narušavanje “Lika” brenda kao čiste i netaknute prirode
Glavna konkurentska prednost Like u turističkom i poljoprivrednom sektoru temelji se na imidžu ekološki netaknute, čiste i autentične regije. To je ključna emocionalna “zamka” za goste koji bježe iz urbanih sredina. Kada algoritam pretraživanja uz riječ “Lika” počne izbacivati negativne asocijacije, taj se doživljaj lomi. Umjesto asocijacija na svjež zrak, šume i čistu vodu, prvi digitalni doticaj korisnika s regijom postaje komunalni problem.
2. Prelijevanje negativnog efekta na zaštićene autohtone proizvode (Lički krumpir)
Narušavanje imidža regije ne ostaje zatvoreno unutar turističkog sektora – ono se izravno prelijeva na poljoprivredu i lokalne brendove s oznakom zemljopisnog podrijetla.
Narušavanje garancije kvalitete: Lički krumpir nosi prestižnu EU oznaku zemljopisnog podrijetla čija se dodana vrijednost temelji na čistoći tla i uzgoju u nezagađenom okolišu. Kada se u medijima i pretragama dominira tema otpada, u svijesti potrošača nesvjesno se stvara nepovjerenje prema kvaliteti tla i zdravstvenoj ispravnosti vode kojom se to tlo natapa.
Pad cjenovne premije : Kupci su spremni platiti višu cijenu za autohtoni proizvod jer s njim kupuju “priču o čistoći i tradiciji”. Ako ta priča izgubi kredibilitet, Lički krumpir u očima prosječnog kupca u supermarketu gubi razliku u odnosu na bilo koji drugi, jeftiniji industrijski krumpir.
Ugroženost agriturizma: Spoj ponude (npr. spavanje u kući za odmor uz degustaciju lokalnog Ličkog krumpira i sira) gubi privlačnost ako gost destinaciju doživljava kao ekološki ugroženu.
3. Prijetnja “Digitalnog otiska”
Svaki dan u kojem se problem zanemaruje ili slabo komunicira produžuje trajanje negativnog digitalnog traga (SEO footprint). Pretraživači poput Googlea pamte učestale pretrage, pa preporuke za putovanja još dugi niz mjeseci nakon sanacije mogu uz ime regije sugerirati negativne pojmove.
Zaključak:
Nakon analize iznesenih digitalnih pokazatelja, jasan je zaključak o dinamici i budućnosti ovog digitalnog otiska:
Prikazani podaci iz Google Trends izvješća predstavljaju trenutni i dinamični digitalni snimak stanja (snap-shot), koji je u izravnoj korelaciji s intenzitetom medijskog izvještavanja i trenutnom kriznom situacijom na terenu.
Dugoročni utjecaj na brand equity Gospića i Like ovisit će o dva ključna čimbenika:
Smanjenju medijske pozornosti: Kako se primarni medijski val bude smirivao, tako će i volumen pretraga pojmova poput “Gospić otpad” prirodno početi padati. Bez stalnog medijskog pritiska, krizni pojmovi gube pretraživački zamah.
Brzini i transparentnosti sanacije: Stvarno i učinkovito rješavanje komunalnog i ekološkog problema na terenu, praćeno pravovremenim i transparentnim PR-om te kriznom komunikacijom, jedini je siguran način za trajno neutraliziranje negativnog SEO footprinta.
Ako se sanaciji pristupi odlučno, a proaktivna komunikacija preuzme primat u digitalnom prostoru, eksplozija kriznih pretraga ostat će samo privremeni skok u podacima. U suprotnom, svako odugovlačenje i medijski muk dopustit će trajno usidrenje negativnih asocijacija uz brend regije, što će dugoročno otežati oporavak turističkog i poljoprivrednog sektora.